Stres, anksioznost i depresija među najčešćim su psihološkim uzrocima nesanice. Kada um neprestano obrađuje informacije, brine o budućnosti ili analizira prošle događaje, tijelo ostaje u stanju pripravnosti i teško se opušta. To remeti prirodni ritam spavanja i otežava ulazak u dublje faze sna.
Emocionalna napetost može uzrokovati i fizičke simptome poput napetosti mišića, ubrzanog rada srca i plitkog disanja, što dodatno smanjuje mogućnost odmora. Redovita praksa tehnika opuštanja – poput meditacije, disanja ili vođenja dnevnika zahvalnosti – može pomoći smanjiti unutarnju napetost i omogućiti bolji san.
Ako se nesanica nastavi dulje od nekoliko tjedana, preporučuje se konzultacija s psihologom ili terapeutom kako bi se obradio uzrok i razvio individualni plan podrške.